U aprilu su mladi iz Novog Sarajeva i s Ilidže pokazali da ne žele biti tihi posmatrači. Okupljeni oko zajedničke ideje da lokalna zajednica može i mora bolje, sjeli su za isti sto s donosiocima odluka – bez filtera, bez okolišanja. Govorili su o stvarnim problemima, tražili konkretne odgovore i pokazali da je glas mladih itekako važan. Ovo su njihovi prvi, ali odlučni koraci ka promjenama koje ne žele više samo zamišljati.
Piše: Amina Bašić
Šta se desi kada mladi dobiju priliku da licem u lice razgovaraju s ljudima koji donose odluke u njihovim lokalnim zajednicama? Upravo takve prilike pruža projekat “Putokazi za mlade, Karike za promjene” koji provodi Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONAuBiH), uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.
Cilj ove aktivnosti je jednostavan, ali snažan – otvoriti prostor za direktan razgovor između mladih i lokalnih vlasti. Bez posrednika, bez pretvaranja. Samo mi- mladi. Naši stavovi i ljudi koji donose odluke.
Kroz seriju dijaloga između mladih i predstavnika vlasti, otvaraju se teme koje često ostaju po strani – dostupnost prostora za okupljanje, kvalitet obrazovanja, zapošljavanje mladih, podrška mentalnom zdravlju. Bez skripte, bez unaprijed pripremljenih odgovora – samo direktni razgovori, pitanja iz svakodnevice i želja da se nešto zaista promijeni. Na red su došli Novo Sarajevo i Ilidža.
Mladi Novog Sarajeva: dijalog koji je prerastao u prostor povjerenja
U Novom Sarajevu, dijalog mladih s predstavnicima lokalne vlasti prerastao je u nešto više od protokolarnog susreta. Postao je prostor u kojem su se mladi po prvi put osjetili sigurno da govore o onome što ih boli, zanima i gura naprijed. Ahmed Kosovac, predstavnik vlasti, otvoreno je preuzeo inicijativu da razgovor vodi upravo onako kako treba: slušajući.
Od prvog trenutka, prepoznata je distanca koju mladi osjećaju prema starijima – ne zato što žele biti izolovani, već zato što ih društvo često doživljava kao prepreku, a ne kao resurs. Kosovac im nije dijelio lekcije. Ohrabrio ih je da u svojim zahtjevima budu jasni, glasni i uporni, a ne da čekaju dozvolu da učestvuju.
Taj poziv dočekan je ozbiljno!
Mladi su otvorili niz tema – počevši od problema vršnjačkog nasilja u školi i situacije sa učenikom prema kojem školska uprava ne reaguje, do propusta u IPP programu gdje su korišteni podaci ocijenjeni kao nerelevantni i površni. Dobili su priliku da se njihov glas čuje, ne kao statistika, nego kao stvarna potreba.
Zajednički su zaključili: ovakvi dijalozi trebaju se češće održavati, ali ne kao jednokratni događaji, već kao proces. Jedan od prijedloga koji su iznijeli jeste kreiranje online forme za prijedloge, kritike i pohvale koju bi mladi mogli direktno slati općinskoj upravi – bez posrednika i zatvorenih vrata. Za njih, najvažnije je da znaju da ih neko čuje i razumije.
Razgovarali su i o strategijama. Iako postoji Strategija prema mladima KS, većina prisutnih za nju nije ni znala. Sam nacrt ne pokriva sve njihove potrebe, a pitanje kada će biti usvojen konkretan dokument ostalo je bez jasnog odgovora. Ahmed je priznao da postoji problem u širokoj dobnoj grupi koju obuhvata strategija – jer potrebe petnaestogodišnjaka i dvadesetdevetogodišnjaka nikada neće biti iste. Ipak, preporučio je stalno istraživanje potreba, kao alat za bolje politike.
Najviše vremena, očekivano, “otišlo” je na – obrazovanje. Od problema sa praktičnom nastavom u srednjoj medicinskoj školi, do nepraktičnih rasporeda i loše iskorištenih budžetskih sredstava za stipendije. Mladi su jasno artikulisali prijedloge: stipendije treba razdvojiti po kriterijima (uspjeh, socijalni status, djeca ratnih veterana), a obrazovni sistem konačno uskladiti sa realnim životom – uključujući i pomjeranje nastave na 9h i uvođenje kvalitetnije seksualne edukacije.
Razgovarali smo i o pitanju asistenta u nastavi – kojih ima previše, a koji nisu stručno osposobljeni, kao i gotovo zaboravljen društveno-koristan rad koji postoji samo na papiru. Volonterskih prilika, poručuju mladi, nema dovoljno i slabo su promovirane.
U dijelu koji se tiče kulture, primijećena je pozitivna praksa – ulaznice i biblioteke za punoljetne, kursevi jezika koje nude ambasade poput grčke. Međutim, sve to treba biti šire dostupno. Sala ima, ali nisu opremljene. Knjige u bibliotekama postoje, ali nisu zanimljive mladima. Mladi ne traže luksuz – traže da kultura bude dostupna.
Kao i svuda, spomenut je problem zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Mladi znaju da postoje preventivni programi, znaju i da policija djeluje – ali sve dok se o problemima ne govori otvoreno, kako Ahmed reče, „dok god se guraju pod tepih, mladi će ih istraživati iz znatiželje.“
Dijalog za bolje sutra: Kako mladi na Ilidži mijenjaju zajednicu
Na Ilidži je nedavno održan važan dijalog između mladih i predstavnice Službe za mlade Općine Ilidža. Cilj ovog susreta bio je da mladi otvoreno kažu šta ih muči, šta im treba i šta bi željeli da se promijeni u njihovoj zajednici. Takođe, bilo je važno da se zajedno potraže rješenja koja mogu pomoći da život mladih na Ilidži bude bolji.
U razgovoru se puno pričalo o mjestima koja mladi koriste za druženje, učenje i sportske aktivnosti. Mladi su prepoznali da je u posljednje vrijeme urađeno nešto pozitivno – na nekim dijelovima općine su prostori i okoliš uređeniji, što im olakšava svakodnevicu. Ipak, nije sve savršeno i zato su otvoreno govorili o problemima.
Jedan od najvećih problema je stanje sportske dvorane u kojoj mnogi treniraju. Dvorana prokišnjava, što znači da voda ulazi unutra, i to predstavlja stvarnu opasnost za zdravlje i sigurnost onih koji tamo dolaze. Ovo je ozbiljna prepreka za sportske klubove i sve druge aktivnosti jer je teško raditi u takvim uslovima. Mladi su jasno poručili da dvorana treba hitnu popravku i održavanje, kako bi mogli bezbjedno i redovno trenirati.
Pored sportskih prostora, razgovaralo se i o potrebama Vijeća mladih Općine Ilidža. Vijeće mladih je važan dio lokalne zajednice jer predstavlja glas mladih i njihovog mišljenja. Ipak, oni nemaju svoj stalni prostor za rad, što im otežava organizovanje sastanaka i aktivnosti. Iako postoji mogućnost da koriste neke prostorije u mjesnim zajednicama kao privremeno rješenje, svi su se složili da je neophodno pronaći trajno, stabilno i funkcionalno mjesto za njihov rad. Time bi se omogućilo da Vijeće mladih radi bolje i daje još jači doprinos zajednici.
Ovaj dijalog pokazuje koliko su mladi zainteresovani i spremni da se uključe u važne teme i donošenje odluka koje se tiču njihove svakodnevice i budućnosti. Njihovi glasovi trebaju biti slušani i ozbiljno shvaćeni jer su upravo oni ti koji grade zajednicu u kojoj žive.
Važno je da svi shvatimo da promjene ne dolaze same od sebe – one nastaju kada se zajednica ujedini, kada mladi aktivno učestvuju, i kada lokalna vlast bude otvorena za njihove ideje i potrebe. Samo tako možemo zajedno graditi bolje i sigurnije mjesto za život i rad.
Poruka za mlade:
Dragi mladi, vaš glas je važan i ima moć da mijenja stvari! Ne čekajte da vam neko drugi otvori vrata – vi ste ti koji ih morate otvoriti, hrabro i uporno. Razgovarajte, pitajte, kritikujte, ali i predlažite rješenja. Vaša energija i ideje su ključ za bolje zajednice, škole i gradove. Budite uporni i nemojte se plašiti da tražite svoje mjesto za stolom gdje se donose odluke. Promjena počinje od vas – vi ste karike koje pokreću lanac pozitivnih promjena. Zato se uključite, budite aktivni i vjerujte da zajedno možete stvoriti bolje sutra! Furajte svoju priču i nikada nemojte stati!
Ovaj članak je nastao kroz projekt „Putokaz za mlade, karike za promjene“, koji provodi Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT. Stavovi izneseni u ovom članku nisu i ne mogu biti stavovi Instituta za razvoj mladih KULT.
